Kontakti sa Agrobiznis centrom

Šta su to kontrolirano otpuštajuća gnojiva i koje su im prednosti

Kontrolirano otpuštajuća gnojiva (CRF) postaju sve popularnija te privlače veliku pozornost proizvođača i agronoma širom svijeta.
Primjena manjih količina gnojiva je jedno od rješenja za udovoljavanjem novih regulacija koje ograničavaju količinu otopljenog dušika. Znanstveno je dokazano da uzgajivači mogu postići svoje ciljeve, veću proizvodnju i veću kvalitetu, sa gnojivima kontroliranog otpuštanja.
Ova gnojiva postižu rezultate koji su, u najmanju ruku, jednako dobri kao rezultati dobiveni standardnom gnojidbom, koristeći manje gnojiva, ponekad čak i 25% manje. Prednosti su i to što se manje hranjivih tvari izgubi, te je smanjen broj nanošenja gnojiva. Koriste se u svim poljoprivrednim i hortikulturnim usjevima diljem svijeta. Svaka primjena u određenim klimatskim uvjetima zahtijeva specifičnu gnojidbenu strategiju. Zbog različitog vremenskog perioda koje je potrebno svakoj granuli kako bi oslobodila hranjive tvari, moguće je odrađivati gnojidbu u kratkim ciklusima od 6 tjedana, pa sve do ciklusa od 18 mjeseci. . Postoje različite vrste premaza koji postupno oslobađaju hranjive tvari. Mješavine su često proizvedene kako bi se postigla ispravna razina hranjivih tvari za svaki usjev. Razlika u omjeru premaza utječe na neposrednu dostupnost hranjivih tvari u biljku, kao i na ispuštanje tijekom sezone rasta. Čimbenici koji utječu na oslobađanje hranjivih sastojaka su sadržaj vlage i temperatura tla. Tijekom procesa proizvodnje, izbor hranjivih tvari u kombinaciji s vrstom premaza ključni su čimbenici u oslobađanju makro i mikro hranjivih tvari. Ako ta kombinacija nije dobra, neće se osloboditi svi makro-hranjivi sastojci (posebice mikro-elementi). Ako hranjive tvari ostanu u granuli, ne mogu biti od koristi biljci.

Da li će država pružiti pomoć poljoprivrednim proizvođačima za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom objavila je Natječaj za provedbu podmjere 5.2. »Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima« – provedba tipa operacije 5.2.1. »Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala«.
Prihvatljivi troškovi financiranja u okviru podmjere 5.2. odnose se na obnovu poljoprivrednog potencijala kao što je sanacija poljoprivrednog zemljišta, izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata, popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabava osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, krčenje uništenog nasada, kupnja i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja te opći troškovi (do 10% ukupnih troškova). Zahtjev za potporu moći će se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 2. listopada do 1. prosinca 2017.
Detaljnije informacije možete naći na stranici Agencije za plaćanje

Kakav su uticaj na proizvodnju lubenice u neretvanskom kraju imale enormno visoke temperature

Nekim proizvodnjama poput lubenica, suša pogoduje. Govori Marinko Merdžan jedan od vodećih proizvođača lubenice iz doline Neretve: „Svjetlost i voda, to njoj odgovora, što viša temperatura i više svjetlosti, kod lubenice slador je viši. Marinko Merdžan koji je plasmana riješio povezivanjem s domaćim trgovačkim lancem.
“Za ozbiljan nastup na tržištu treba nam pedesetak većih proizvođača”, kaže Merdžan, te na upit o izvozu nastavlja: „Ima pojedinaca koji su i lani izvozili lubenicu, pokazala se dobro, pa i ove godine postiže cijenu. Ugovara se i to 40 feniga za kasnu proizvodnju! Hercegovačka lubenice ide do Belgije. To je novina, ali i putokaz kojim bi trebali ići. Dakle, imamo kvalitetu kao malo tko u Europi, treba nam veća proizvodnja i organizirani nastup na tržištu. Sa sadašnjom proizvodnjom očekivati nešto više, bilo bi neozbiljno”, smatra jedna od vodećih proizvođača lubenica na dolini Neretve.

U kojoj je fazi izrada Strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine 2018-2021.

Federalno ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i projektom FARMA II organiziralo je u Sarajevu Javnu raspravu o Nacrtu strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine 2018-2021.
Ukazujući na važnost tog dokumenta federalni ministar poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić poručio je da „moramo biti svjesni da je u ovom trenutku jedan od glavnih problema naše poljoprivrede ogroman trgovinski deficit“.
Krivac za takvo stanje, po njegovom mišljenju, su nedovoljna ulaganja, ali i njihova nepovoljna struktura s obzirom na to da je većina novca namjenjena za intervencije u tržište, odnosno poticaje.
– Godinama nedovoljno ulažemo u promjene u strukturi poljoprivredne proizvodnje, dakle u modernizaciju gazdinstava i njihovo prilagođivanje potrebama tržišta. Za ostalim zemljama regije zaostajemo po pitanju infrastrukture, opreme i mehanizacije, da ne govorim o ulaganjima u arketing, zaštitu okoliša i razvoj poduzetništva. Strateški plan ruralnog razvoja BiH treba da tu situaciju promjeni – ističe Dedić.
Usvajanje strateškog plana ruralnog razvoja je preduslov za dobijanje pristupa fondu Evropske unije IPA II namjenjenom upravo za strukturne promjene.
– Naravno u ruralnom razvoju radi se o puno više nego o samom povećanju konkurentnosti. Ruralni razvoj obuhvaća i poboljšanje kvaliteta života na selu. Strateški plan stavlja naglasak na mlade ljude koji traže perspektivu u ruralnim područjima. Želimo da shvate da naša poljoprivreda pruža brojne mogućnosti razvoja i da, uz malo više vizije, možemo od nje napraviti jedan od bitnih faktora povećanja zaposlenosti i privrednog rasta naše zemlje – zaključio je Dedić.

Kako se boriti sa visokim temperaturama u povrtnjaku i voćnjaku

Visoke temperature i sunčeve zrake mogu uništiti sav naš trud pri uzgoju povrtnih, voćnih i ukrasnih kultura. Biljke stradavaju tako da na lišću i plodovima nastaju ožegotine – mrlje koje umanjuju kvalitetu ploda i stvaraju uvjete za bolesti i štetnike. Pri temperaturama višim od 32 ⁰C rast biljaka se usporava.
Za ublažavanje sunčevog zračenja možemo koristiti mreže za zasjenjivanje ovisno o kulturi koju želimo zaštititi. S mrežama se intenzitet svjetla smanjuje zavisno o gustoći tkanja za 30-75 %, a tako se snižava i temperatura. Za povrće i začinsko bilje te većinu cvijeća koje se kod nas uzgaja, preporučen postotak zasjenjenja je od 30-40%.
Preporuka je za zasjenjivanje zaštićenih prostora mrežama ili premazivanjem vanjskih strana plastenika s vapnom. Samo zasjenjivanje nije dovoljno za snižavanje temperature u plasteniku. Uz zasjenjivanje moramo koristiti i metodu provjetravanja, koja će pomoći u proizvodnji jer se temperatura može sniziti s vrućih 40 ⁰C na malo ugodnijih 35 ⁰C pa čak i do 32 °C. U zaštićenim prostorima obavezno se koristi sustav navodnjavanja kapanjem, a zrak se dodatno može hladiti

Kako utiće visoka temperatura na maslinovu muhu

Savjetodavna služba je obavijestila maslinare da se na opažačkim mjestima Dubrovačko-neretvanske županije prva generacija maslinine muhe (Bactrocera oleae) lovi se u niskom intenzitetu. Dnevne temperature preko 35⁰C negativno djeluju na razvoj štetnika te savjetodavci zasad ne preporučuju mjere zaštite već maslinare upućuju na redovito praćenje preporuka. Maslinare također upućuju na redoviti pregled maslinika na prisutnost štetnika maslininog svrdlaša (Rhynchites cribripennis) koji štetu pravi do okoštavanja koštice, a osobito je prisutan na kamenitim terenima i u zapuštenim maslinicima. Svrdlaš se najbolje vidi rano ujutro uz primjenu metode trešnje grana na bijelu podlogu ili pregledom plodića – crni ubodi ili točkice.

Mjenja li se broj komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava u Hercegovini i zašto

Na području Hercegovine posljednjih godina evidentan je pad komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava zbog obaveze plaćanja doprinosa, dok se povećava broj nekomercijalnih poljoprivrednih gazdinstava. Razlog je što komercijalna gazdinstva plaćaju 20 odsto od prosječne bruto plate, a nekomercijalna gazdinstva samo doprinose za zdravstveno osiguranje. Na području Hercegovine registrirano je 3.180 poljoprivrednih gazdinstava od čega 750 komercijalnih, dok su čak 2.432 nekomercijalna gazdinstva. Međutim, prednost komercijalnih poljoprivrednih gazdinstva je što mogu da ostvare pravo na poticaje u poljoprivredi. Obaveza svih proizvođača je da na početku godine ažuriraju podatke, jer u suprotnom i dalje ostaju upisani u registar, ali imaju pasivan status i neće imati pravo na poticaje.

Kakve aktivnosti vodi Grad Trebinje vezane za zakup poljoprivrednog zemljišta

Grad Trebinje planira dati u zakup oko 200 hektara poljoprivrednog zemljišta svim zainteresovanim proizvođačima, koji imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva i žele da se posvete poljoprivrednoj proizvodnji, potvrdio je Srni direktor Agrarnog fonda grada Trebinja Veselin Dutina.
Trenutnoje u toku identifikacija poljoprivrednih proizvođača u ruralnom području kako bi mogli da budu realizovani adekvatni programi za razvoj i unapređenje poljoprivrede. Od ukupno 5.500 do 6.000 hektara površina u privatnom vlasništvu na području Trebinja obrađuje se od 1.100 do 1.200 hektara, odnosno 20 odsto zemlje. Grad Trebinje trenutno radi na identifikaciji poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu.
Agrarni fond ima zadatak da radi na razvoju i unapređenju poljoprivredne proizvodnje, kao i pomoći poljoprivrednim proizvođačima da svoju proizvodnju razviju i podignu na veći nivo. S tim ciljem budžetom grada Trebinja predviđeno je 200.000 KM za Agrarni fond, koje ćemo se kroz programe i pravilnike usmjeriti u razvoj i unapređenje poljoprivrede.
U Trebinju se najviše uzgaja vinova loza i voće. Posljednjih godina veliko interesovanje se pokazuje i za uzgoj smilja, aromatičnog i ljekovitog bilja.

Kakve je štete nanio mraz u Hercegovini

Ni oblak dima koji se iznad Ljubuškog polja i Vrgoračke krajine razišao tek u subotu iza deset sati nije bio od pomoći poljoprivrednicima jer je mraz uz temperature od – 3 do – 6 stupnjeva doslovce obrao usjeve na poljoprivrednim kulturama.
Posebice su stradali rani krumpiri na otvorenom, čija je sezona započela kao nikada prije, još 14. travnja prodavali su se na veletržnici u Tasovčićima kraj Čapljine.
Uglavnom, štete su nastale na manje-više svim usjevima, pa čak i u plasteničkoj proizvodnji, kakvih i kolikih pokazat će sljedeći dani. Za sada sudeći po dojmovima s terena, najveće su štete na ranim krumpirima na zapadu ljubuške općine u Veljacima, Šipovači i po proizvodnji tog povrća čuvenim Vojnićima. Inače, mraz je pogodio cijele područje juga Hercegovine od Tihaljine u grudskoj općini, pa do stolačkih Dubrava i Popova polja u ravanjskoj općini.

U kojoj je fazi izrada Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o provedbi Mjere 03 „Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode“

U Narodnim novinama broj 33 od 7. travnja 2017. godine, objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o provedbi Mjere 03 “Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode”, Podmjere 3.1. “Potpore za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete” i Podmjere 3.2. “Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem tržištu” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Pravilnik se može pogledati na stranici http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_04_33_737.html javlja

Kada će biti objavljen natječaj za mjeru promidžbe na tržištima trećih zemalja

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u Narodnim novinama broj 43/17 novi natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja, iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. (tzv. Vinska omotnica). “Vinska omotnica” odnosi se na bespovratna sredstava EU kojima je cilj povećanje konkurentnosti hrvatskih vinara i vinogradara kroz mjere restrukturiranja i konverzije vinograda, izgradnje i opremanje vinarija te projekte marketinga i promocije vina. Korisnici mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja su proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina (osim korisnika Državnog proračuna) te udruge proizvođača vina i zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina).

Šta je napravio mraz u Bosni i Hercegovini

Hladnoća, snijeg i mraz su oštetili sve vrste jagodičastog i drvenastog voća, ugrubo rečeno, štete su i do 50%, s tim što će se stepen oštećenja moći procijeniti tek za sedam do deset dana. Snijeg je najviše oštetio maline i to naročito u nižim predijelima gdje je vegetacija ranije počela, a mraz je najviše oštetio jagode i kajsije. Veće štete snijeg je nanijeo i zasadima maline koje su dobro njegovane, jer su njihove grančice dostigle dužinu od 30-35 centimetara, tako da su se lakše lomile pod snijegom. Procjenjeno je da su najviše oštećeni zasadi jagoda, koji nisu bili pokriveni folijom. Pored toga sve vrste drvenastog voća su oštećene, a posebno kajsija, jer su plodovi u početnoj fazi razvoja kada su najosetljiviji na mraz. Na žalost vremenska prognoza je takva da se predviđaju jutarnji mrazevi što može biti pogubno i za ostalo voće.
Manji zasadi voća mogu se zaštiti samo djelimično i to zadimljavanjem, koje se postiže paljenjem strugotine, ili sijena, ili vlažne trave te se time može samo ublažiti oštećenaja voća od dejstva mrazeva. Ali I to je djelotvorno samo kada se temperatura spusti do minus četiri. U većim zasadima zaštita je gotovo nemoguća, jer je jedini pravi način zaštite orošavanje, za šta su potrebni posebni uređaji.

Da li su izdvojena sredstva za poticaje u poljoprivredi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je na 44. sjednici održanoj 23. ožujka 2017. godine donijela Odluku o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava za novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji s kriterijima raspodjele sredstava poticaja za poljoprivredu, te Program utroška novčanih sredstava za novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji s kriterijima raspodjele sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ za 2017.
Također, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ donijelo je Naputak o načinu i uvjetima za ostvarenje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2017. godinu. Naputkom su utvrđeni opći i posebni uvjeti za ostvarenje županijske novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, postupak i rokovi za ostvarenje novčane potpore, kao i potrebita dokumentacija i obrasci.
Odluku, Program i Naputak o načinu i uvjetima za ostvarenje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2017. godinu možete pogledati u priloženim dokumentima.

Možemo li dobiti preporuke za proljetnu sjetvu povrća

Interesanta je savjet stručnjaka da se u procjeni vremena povoljnog za sadnju rukovodite savremenon nicanja koraova – sačekajte dok prvi korov ne iznikne, pa što je dobro korovu, bit će i vašim biljčicama, korov povadite i krenite u sadnju.
Prvo se siju rane mrkve, salate, luk, peršin, grašak, špinat, rotkvica, blitva, ukrasno bilje, jagode i začini te krumpir i to sve direktno tamo gdje će i rasti. U unutarnji prostor, staklenike ili natkriveni dio vrta zasijte osjetljive kulture: patlidžane, celer, papričice, čili, krumpire, ciklu i nježno začinsko bilje.
Ukoliko to vremenske prilike nalažu, odnosno uslijed hladnoće i vjetra, biljke zasijane vani pokrijte primjerenim materijalima. Kada prvi plodovi narastu na 10-ak cm, vrijeme je za drugu turu sijanja. Na taj način ćete kontinuirano imati svježe plodove iz vrta. Čim mladice budu spremne za to, počnite ih prorjeđivati, odnosno vaditi najtanje mladice. Kako biste izvađene mladice ipak održali na životu, njih možete presaditi i popuniti druge praznine u vrtu.
Do kasnog proljeća uz primjereno dosijavanje završila je sezona sijanja dijela povrća. Nestankom zadnjih tragova hladnog vremena vrijeme je usjeva osjetljivog na hladnoću: krastavaca, tikvica, bundeva, dinja, mahune, graha. Neke od biljaka koje su zasađeni u rano proljeće i rastu u zatvorenim prostorima, staklenicima ili plastenicima spremne su za presađivanje, a nježne biljke poput rajčica, papričica, patlidžana možete u lončićima preseliti na rubove zatvorenog vrta kako bi se aklimatizirale prije no što sasvim presele van. Ukoliko su vam propali rano-proljetni planovi sadnje, još uvijek imate vremena za popravak. Grašak, mahune, paprike, rajčice opskrbite potporama ili mrežom uz koju će rasti. Krumpiri u ovo doba trebaju okopavanje.

Da li se povećao u Hrvatskoj otkup od OPG-ova

Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2016. iznosila je 7.057.417.711 kuna. Od toga je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata iznosila 4.455.988.887 kuna ili 63,1%, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila 2.601.428.824 kune ili 36,9%, izvještava Državni zavod za statistiku.
U usporedbi s 2015. vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda bilježi rast za 4,8%, pri čemu je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata porasla za 7,9%, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pala za 0,1%.
Na rast vrijednosti otkupa i prodaje na godišnjoj razini utjecali su i biljni i stočni proizvodi, što je uglavnom prouzročeno povećanim količinama otkupljenih i prodanih proizvoda, a manje njihovim cijenama.

Da li je objavljen natječaj u Hrvatskoj za mjeru promidžbe na tržištima trećih zemalja

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u Narodnim novinama broj 43/17 novi natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja, iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. (tzv. Vinska omotnica). “Vinska omotnica” odnosi se na bespovratna sredstava EU kojima je cilj povećanje konkurentnosti hrvatskih vinara i vinogradara kroz mjere restrukturiranja i konverzije vinograda, izgradnje i opremanje vinarija te projekte marketinga i promocije vina. Korisnici mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja su proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina (osim korisnika Državnog proračuna) te udruge proizvođača vina i zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina).

Da li nam je dostupan Pravilnika o provedbi Mjere 03 »Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske

U Narodnim novinama broj 33 od 7. travnja 2017. godine, objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o provedbi Mjere 03 “Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode”, Podmjere 3.1. “Potpore za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete” i Podmjere 3.2. “Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem tržištu” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Pravilnik se može pogledati na stranici http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_04_33_737.html javlja www.ruralnirazvoj.hr/novosti/

Koje su posljedice niskih temperature u Hercegovini

Ni oblak dima koji se iznad Ljubuškog polja i Vrgoračke krajine razišao tek u subotu iza deset sati nije bio od pomoći poljoprivrednicima jer je mraz uz temperature od – 3 do – 6 stupnjeva doslovce obrao usjeve na poljoprivrednim kulturama.
Posebice su stradali rani krumpiri na otvorenom, čija je sezona započela kao nikada prije, još 14. travnja prodavali su se na veletržnici u Tasovčićima kraj Čapljine.
Uglavnom, štete su nastale na manje-više svim usjevima, pa čak i u plasteničkoj proizvodnji, kakvih i kolikih pokazat će sljedeći dani. Za sada sudeći po dojmovima s terena, najveće su štete na ranim krumpirima na zapadu ljubuške općine u Veljacima, Šipovači i po proizvodnji tog povrća čuvenim Vojnićima. Inače, mraz je pogodio cijele područje juga Hercegovine od Tihaljine u grudskoj općini, pa do stolačkih Dubrava i Popova polja u ravanjskoj općini.

U kojoj je fazi je proces davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u Gradu Trebinju

Grad Trebinje planira dati u zakup oko 200 hektara poljoprivrednog zemljišta svim zainteresovanim proizvođačima, koji imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva i žele da se posvete poljoprivrednoj proizvodnji, potvrdio je Srni direktor Agrarnog fonda grada Trebinja Veselin Dutina.
Trenutnoje u toku identifikacija poljoprivrednih proizvođača u ruralnom području kako bi mogli da budu realizovani adekvatni programi za razvoj i unapređenje poljoprivrede. Od ukupno 5.500 do 6.000 hektara površina u privatnom vlasništvu na području Trebinja obrađuje se od 1.100 do 1.200 hektara, odnosno 20 odsto zemlje. Grad Trebinje trenutno radi na identifikaciji poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu.
Agrarni fond ima zadatak da radi na razvoju i unapređenju poljoprivredne proizvodnje, kao i pomoći poljoprivrednim proizvođačima da svoju proizvodnju razviju i podignu na veći nivo. S tim ciljem budžetom grada Trebinja predviđeno je 200.000 KM za Agrarni fond, koje ćemo se kroz programe i pravilnike usmjeriti u razvoj i unapređenje poljoprivrede.
U Trebinju se najviše uzgaja vinova loza i voće. Posljednjih godina veliko interesovanje se pokazuje i za uzgoj smilja, aromatičnog i ljekovitog bilja.

Da li je povećan otkup od OPG-ova u Hrvatskoj

Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2016. iznosila je 7.057.417.711 kuna. Od toga je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata iznosila 4.455.988.887 kuna ili 63,1%, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila 2.601.428.824 kune ili 36,9%, izvještava Državni zavod za statistiku.
U usporedbi s 2015. vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda bilježi rast za 4,8%, pri čemu je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata porasla za 7,9%, dok je vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pala za 0,1%.
Na rast vrijednosti otkupa i prodaje na godišnjoj razini utjecali su i biljni i stočni proizvodi, što je uglavnom prouzročeno povećanim količinama otkupljenih i prodanih proizvoda, a manje njihovim cijenama.

Preporuke za proljetnu sjetvu povrća

Interesanta je savjet stručnjaka da se u procjeni vremena povoljnog za sadnju rukovodite savremenon nicanja koraova – sačekajte dok prvi korov ne iznikne, pa što je dobro korovu, bit će i vašim biljčicama, korov povadite i krenite u sadnju.
Prvo se siju rane mrkve, salate, luk, peršin, grašak, špinat, rotkvica, blitva, ukrasno bilje, jagode i začini te krumpir i to sve direktno tamo gdje će i rasti. U unutarnji prostor, staklenike ili natkriveni dio vrta zasijte osjetljive kulture: patlidžane, celer, papričice, čili, krumpire, ciklu i nježno začinsko bilje.
Ukoliko to vremenske prilike nalažu, odnosno uslijed hladnoće i vjetra, biljke zasijane vani pokrijte primjerenim materijalima. Kada prvi plodovi narastu na 10-ak cm, vrijeme je za drugu turu sijanja. Na taj način ćete kontinuirano imati svježe plodove iz vrta. Čim mladice budu spremne za to, počnite ih prorjeđivati, odnosno vaditi najtanje mladice. Kako biste izvađene mladice ipak održali na životu, njih možete presaditi i popuniti druge praznine u vrtu.
Do kasnog proljeća uz primjereno dosijavanje završila je sezona sijanja dijela povrća. Nestankom zadnjih tragova hladnog vremena vrijeme je usjeva osjetljivog na hladnoću: krastavaca, tikvica, bundeva, dinja, mahune, graha. Neke od biljaka koje su zasađeni u rano proljeće i rastu u zatvorenim prostorima, staklenicima ili plastenicima spremne su za presađivanje, a nježne biljke poput rajčica, papričica, patlidžana možete u lončićima preseliti na rubove zatvorenog vrta kako bi se aklimatizirale prije no što sasvim presele van. Ukoliko su vam propali rano-proljetni planovi sadnje, još uvijek imate vremena za popravak. Grašak, mahune, paprike, rajčice opskrbite potporama ili mrežom uz koju će rasti. Krumpiri u ovo doba trebaju okopavanje.

Koliki će biti poticaje u poljoprivredi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u 2017.godini

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je na 44. sjednici održanoj 23. ožujka 2017. godine donijela Odluku o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava za novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji s kriterijima raspodjele sredstava poticaja za poljoprivredu, te Program utroška novčanih sredstava za novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji s kriterijima raspodjele sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ za 2017.
Također, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ donijelo je Naputak o načinu i uvjetima za ostvarenje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2017. godinu. Naputkom su utvrđeni opći i posebni uvjeti za ostvarenje županijske novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, postupak i rokovi za ostvarenje novčane potpore, kao i potrebita dokumentacija i obrasci.
Odluku, Program i Naputak o načinu i uvjetima za ostvarenje potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2017. godinu možete pogledati u priloženim dokumentima.

Kolike su štete od mraza u Hercegovini

Hladnoća, snijeg i mraz su oštetili sve vrste jagodičastog i drvenastog voća, ugrubo rečeno, štete su i do 50%, s tim što će se stepen oštećenja moći procijeniti tek za sedam do deset dana. Snijeg je najviše oštetio maline i to naročito u nižim predijelima gdje je vegetacija ranije počela, a mraz je najviše oštetio jagode i kajsije. Veće štete snijeg je nanijeo i zasadima maline koje su dobro njegovane, jer su njihove grančice dostigle dužinu od 30-35 centimetara, tako da su se lakše lomile pod snijegom. Procjenjeno je da su najviše oštećeni zasadi jagoda, koji nisu bili pokriveni folijom. Pored toga sve vrste drvenastog voća su oštećene, a posebno kajsija, jer su plodovi u početnoj fazi razvoja kada su najosetljiviji na mraz. Na žalost vremenska prognoza je takva da se predviđaju jutarnji mrazevi što može biti pogubno i za ostalo voće.
Manji zasadi voća mogu se zaštiti samo djelimično i to zadimljavanjem, koje se postiže paljenjem strugotine, ili sijena, ili vlažne trave te se time može samo ublažiti oštećenaja voća od dejstva mrazeva. Ali I to je djelotvorno samo kada se temperatura spusti do minus četiri. U većim zasadima zaštita je gotovo nemoguća, jer je jedini pravi način zaštite orošavanje, za šta su potrebni posebni uređaji.

Da li je dostupan Vodič za izvoz voća i povrća na nivou entiteta u Bosni I Hercegovini

Izvoz voća i povrća iz Bosne i Hercegovine je svake godine sve veći, a da bi olakšali taj posao izvoznicima predstavnici ministarstava poljoprivrede Federacije BiH i Republike Srpske zajednički su pripremili “Vodič za izvoz voća i povrća u EU”. Iz BiH se od voćnih vrsta najviše izvozi malina, jagoda i šljiva, a od povrtlarskih krastavac kornišon te paprika i kupus. U vodiču su navedene procedure za izvoz u EU, te potrebna dokumentacija, rad laboratorija u BiH, pravni osnov za izvoz, standardi koje mora da ispuni izvoznik, a veoma su striktne i stoge te je neophodno ispoštovati sve procedure.
Vodič je izrađen uz tehničku pomoć Projekta unapređenja poslovne klime i pristupa tržištu (ICAM), koji implementira Grupacija Svjetske banke u partnerstvu s britanskom ambasadom u Bosni i Hercegovini.
Kompletan Vodić je moguće naći na web stranici http://fmpvs.gov.ba/upload_files/1489996042-VODICZAIZVOZVOCAIPOVRCALATWEB.pdf

Da li je u Bosni I Hercegovini dozvoljena upotreba insekticida Volley

Volley je lokalno-sistemični insekticid kontaktnog i želučanog djelovanja za suzbijanje štetnih insekata na krumpiru, šećernoj repi, duhanu i breskvi, djelatna tvar je acetamiprid 20 %, formulacija je topivi prah – koncentrat za otopinu (SP). Ovo je lokal-sistemični insekticid kontaktnog i želučanog djelovanja iz skupine neonikotinoidanamjenjen za suzbijanje štetnih insekata na krumpiru, šećernoj repi, duhanu i breskvi. Djelatna tvar u sredstvu ometa prijenos podražaja u živčanom sustavu štetnih organizama na način koji se razlikuje od insekticida iz skupine organofosfornih spojeva, karbamata i piretroida. Zbog toga VOLLEY djeluje i na one štetnike koji su postali djelomično ili potpuno otporni na insekticide iz spomenutih skupina. VOLLEY je lokalni sistemik, raspoređuje se u biljci te pruža dugotrajnu zaštitu u malim dozama.

Gdje možemo naći Pravilnik o provedbi mjera nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2017. do 2019. godine

U Narodnim novinama broj 20/2017 od 08. ožujka 2017. godine objavljen Pravilnik o provedbi mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2017. do 2019. godine. Korisnici koji imaju pravo na korištenje sredstava mjera Nacionalnog pčelarskog programa su fizičke ili pravne osobe, upisane u Evidenciju pčelara i pčelinjaka te Registar zajedničke organizacije tržišta. Iznimno, pravne osobe koje imaju pravo na korištenje mjera Nacionalnog pčelarskog programa, a nisu upisane u Evidenciju pčelara i pčelinjaka te Registar zajedničke organizacije tržišta su: udruge pčelara, županijski pčelarski savezi, Hrvatski pčelarski savez te znanstveno-istraživačke institucije.
Mjere I rok za dostavu zahtjeva su: s uzbijanje varooze do 20.4.2017.; tehnička pomoć pčelarima do 20.4.2017.; racionalizacija troškova selećeg pčelarstva do 20.4.2017. i kontrola kvalitete meda do 15.7.2017.

Koje su informacije dobivene na radionici o novostima u provedbi mjere 4 “Ulaganja u fizičku imovinu”

Održana je radionica vezana uz novosti u mjeri 4 “Ulaganja u fizičku imovinu”, odnosno podmjeri 4.1.“Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” i podmjeri 4.2. “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., a cilj radionice bilo je predstavljanje pojednostavljenja procedura za korisnike, smanjenja roka obrade zahtjeva za potporu, jednostavnijeg popunjavanja aplikacije AGRONET u prvoj fazi te su razmotreni ostali modeli pomoću kojih korisnici mogu na lakši, brži i jednostavniji način aplicirati na natječaje, čija objava je predviđena za 18. travnja 2017. godine. Spomenutu Radionicu je organizirala Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju. Također, predstavnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju održali su prezentaciju o novostima u provedbi natječaja, fazi administrativne kontrole, Ugovora o financiranju te Odluke o dodjeli sredstava.Posebnu pozornost i raspravu privuklo je nedavno završeno e- savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu pravilnika o provedbi mjere 4, “Ulaganja u fizičku imovinu”, podmjere podmjeri 4.2. “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Kada će se provesti poljoprivredni popis u Bosni I Hercegovini

Bosna i Hercegovina bi, u skladu s EU regulativom o poljoprivrednim popisima, trebala implementirati poljoprivredni popis 2020./21. godine kada je planirano da se uradi i u zemljama EU (popisi poljoprivrede provode se svakih deset godina). U skladu s tim neophodno je početi što prije s pripremama za koje je preduslov donošenje zakona o popisu poljoprivrede u BiH. Posljednji cjeloviti i samostalni popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini proveden je, u okviru poljoprivrednog popisa Jugoslavije 1960. godine. Sve tri statističke institucije u Bosni i Hercegovini slažu se da je popis poljoprivrede izuzetno važan projekt i stavljaju ga u vrh svojih prioritetnih aktivnosti. Zbog toga su rukovodioci Agencije za statistiku BiH i entitetskih zavoda za statistiku intenzivirali razgovore o tom projektu sa ciljem da se pronađe rješenje za njegovu pripremu i realizaciju. Popis poljoprivrede mora biti implementiran po jedinstvenoj metodologiji usklađenoj s međunarodnim statističkim standardima vezanim za popise poljoprivrede. Agencija je mišljenja da se popis poljoprivrede u BiH (kao najvažnije i veoma skupo i kompleksno istraživanje) ne može provesti bez donošenja zakona o popisu poljoprivrede na nivou BiH u kojem se, između ostalog, definišu datum popisa, organizacija i osiguranje sredstava, kao što je praksa u susjednim zemljama i zemljama EU.

Da li postoje nova ulaganja u sektoru jagodičastog voća u Bosni I Hercegovini

Projekat razvoja tržišne poljoprivrede ”Farma II” obezbijedio je bespovratna sredstva od 1,1 miliona KM za 18 projekata u sektoru jagodičastog voća, a plan je da uvođenjem novih tehnologija bude poboljšana konkurentnost. Uz učešće privatnih investicija, ukupna ulaganja iznosiće oko 2,8 miliona KM. Odabrani korisnici grant sredstava potpisali su ugovore u Područnoj privrednoj komori Banjaluka i tom prilikom istaknuto je da je proizvodnja maline posebno u ekspanziji, odnosno u RS-u je prošle godine podignuto novih 76 hektara zasada maline. Zaključeno je da se moramo razvijati i prerađivačke kapacitete da se novostvorena vrijednost ne bi završavala samo na urodu i plodu, već da bi mogla da se prezentuje tržištu uvećana za dodatnu vrijednost, a to je prerada.

Da li će nam biti dostupan Pravilnik o provođenju Mjere 4 iz iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske

Otvoreno je novo savjetovanje na temu nacrta Pravilnika o provedbi Mjere 4 “Ulaganja u fizičku imovinu” Podmjere 4.2 “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda” iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. Ovim se Pravilnikom utvrđuje provođenje Mjere 4 “Ulaganja u fizičku imovinu”, Podmjere 4.2 “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., sukladno: – Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. Savjetovanje je otvoreno do 3. travnja 2017. Nacrt Pravilnika je moguće nači na stranici https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=5019

Da li je omogućen bescarinski izvoz prehrambenih proizvoda iz Hrvatske u BiH

Od 1. veljače, počela je primjena Protokola na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) EU i Bosne i Hercegovine (BiH) kojom se omogućava bescarinski izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) očekuju da će to dovesti do povećanja robne razmjene između dviju država. Naime, Protokol na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i BiH, kojim se uzima u obzir ulazak Hrvatske u EU, potpisan je sredinom prosinca prošle godine u Bruxellesu, a privremeno se, do njegova stupanja na snagu odnosno do završetka ratifikacijskih postupaka u EU i BiH, primjenjuje od 1. veljače. Prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH parafiran je u srpnju 2016. Njegovim potpisivanjem stekli su se uvjeti za početak bescarinskog uvoza prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište od početka ove godine.

Kako ublažiti štete nakon mrazeva

Da bi se štete što je moguće više ublažile, nakon prestanka ovih ekstremno niskih temperatura trebalo bi preduzeti određene agrotehničke mjere i mjere zaštite:

  • U voćnjacima:

-odmah nakon mraza nasad, kod kojeg nije došlo do potpunog odumiranja biljnih organa, treba tretirati nekim od biostimulatora, odnosno pripravaka na bazi aminokiselina, kao što su Drin, Polyamin, Plant antifrost protector, za ublažavanje stresne situacije;

-kod potpunog smrzavanja zaštita biostimulatorima neće pomoći, jer su biljni dijelovi odumrli i folijarna primjena tada ne djeluje;

-treba obratiti pažnju na daljnju njegu nasada (zaštitu i gnojidbu);

-u voćnjacima treba pratiti stanje, jer je sada još teško procijeniti razmjere štete;

-u slučaju jačeg gubitka prinosa zelenom rezidbom treba regulirati bujnost te smanjiti gnojidbu dušikom;

-još jednom upozoriti na važnost pravilnog odabira mjesta sadnje, nadmorsku visinu, ekspoziciju te izbor sorti, čime se rizik od smrzavanja može u znatnoj mjeri smanjiti.

  • U vinogradima:

-Ako postoji barem nešto zdrave zelene mase lišća vinograd treba što prije folijarno tretirati s nekim od navedenih biostimulatora, odnosno pripravaka na bazi aminokiselina. Te pripravke treba primijeniti u količini i koncentraciji, koju navodi proizvođač.

-Ako je zelena masa potpuno uništena, tada s obnovom trsova treba pričekati 7 do 10 dana, tj. nakon ponovnog kretanja vegetacije. Lucnjeve i reznike sa smrznutim mladicama ne rezati! Zašto? Uz smrznute mladice, koje su u proljeće potjerale iz glavnog oka (pupa), nalazi se jedan ili više pričuvnih pupova tzv. suočica, iz kojih u stresnim situacijama, kao što je izmrzavanje, također izrastu mladice. One nemaju rodni potencijal kao mladice iz glavnog pupa, ali također mogu imati poneki grozdić. Smrznute mladice će se, uglavnom, posušiti i same otpasti.

-Kada bude vidljivo, gdje su krenule nove mladice iz suočica i spavajućih pupova te kad one porastu 3 do 5 cm, treba ih oplijeviti tako da se na jednom mjestu ostavi najviše dvije mladice. Treba ostaviti najjače mladice i na najboljem položaju, a ostale treba ukloniti.

-Ako zbog nepostojanja zelene mase nije napravljen folijarni tretman s nekim od biostimulatora, tada ga svakako treba napraviti, a tamo, gdje je prvi tretman napravljen, treba ga ponoviti.

Ispravna zaštita od mraza

Kada će biti u R. Hrvatskoj objavljen natječaj za operaciju 6.3.1.- Potpora razvoju malih poljoprivrednih gazdinstva

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu podmjere 6.3. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“, provedba tipa operacije 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“. Korisnici ove potpore su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura, a potpora iznosi 113.389,50 kuna po korisniku (15.000 EUR-a po korisniku).Zahtjev za potporu podnosi se u elektronskom obliku putem AGRONET-a, a po završetku elektronskog popunjavanja  korisnik je dužan ispisati, ovjeriti/pečatiti i potpisati te dostaviti ovjerenu Potvrdu o podnošenju Zahtjeva za potporu preporučenom poštom s povratnicom ili osobno na adrese podružnica Agencije za plaćanja, ovisno o lokaciji ulaganja.   Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 27. veljače 2017. godine od 12:00:00 sati do 27. ožujka 2017. godine do 23:59:59 sati.

http://www.apprrr.hr/objavljen-novi-natjecaj-za-operaciju-631

Od kada će biti veće kvote za bezcarinski izvoz iz Bosne I Hercegovine u EU

Proizvođačima voća i povrća od veljače se otvara veliko EU tržište, pored ruskog tržišta na koje već uspješno izvoze proizvode. Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kaže da domaći proizvođači nemaju odgovarajuće sorte za EU tržište, odnosno da u najvećim količinama /oko 75 posto/ proizvode jabuku idared – sortu koja je veoma tražena na domaćem i ruskom tržištu, ali ne i europskom.

“Par stotina tona u toku berbe isporučujemo za Norvešku i Dansku i tu je dobra cijena, ali već godinama tražimo da nam institucije za zaštićene sorte daju licence i da ih legalno proizvodimo”, rekao je Dojčinović. On je ukazao na važnost zaštite domaće proizvodnje i izvozne stimulacije, te napomenuo da voćari, uglavnom, kompletnu proizvodnju prve klase mogu izvesti u Rusiju.

Predsjednik Udruženja povrtlara Republike Srpske Branko Mastalo očekuje da povrtlari na EU tržište izvezu krumpir, kojeg je do sada prodao svega 10 posto proizvedenih količina. On tvrdi da domaći proizvođači ne zaostaju ni u kvalitetu, ni u količini proizvedenog povrća, ali da moraju biti konkurentni. On je ukazao da je izvoz na EU tržište veoma kontroliran, dok je slaba kontrola uvoza u BiH.

Kada je riječ o vinu, kvota je povećana sa 16.000 na 40.000 hektolitara, a direktor vinarije “Podrumi Vukoje” Radovan Vukoje kaže da to ne znači mnogo s obzirom na to da BiH ni do sada nije izvezla tu kvotu. On smatra da će proizvođači dobrog vina uvijek naći tržište van BiH, ali da će uvoz omogućiti dolazak nekontrolirane robe, a time i nekvalitetne, što će posebno biti problem za male proizvođače.

http://www.poljoprivreda.ba/info-servis/najave/

Kada će se LAG-ovima u R.Hrvatskoj dodijeliti sredstva potpore

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nakon završene administrativne kontrole te završenog postupka rješavanja po prigovorima izdala je Odluku o odabiru LAG-a za 54 lokalne akcijske grupe za provedbu lokalnih razvojnih strategija (LRS) tijekom trajanja Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. 

Lokalnim akcijskim grupama koje su zadovoljile i ispunile uvjete i kriterije propisane Pravilnikom i Natječajem ukupno je dodijeljeno 463.096.948,70 HRK  za provedbu podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije« (provedba LRS), podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« iz PRR 2014. – 2020«.

Navedeno znači da će LAG-ovi imati pravo na raspisivanje “LAG natječaja” za mjeru, podmjeru, tip operacije koji je naveden u odabranoj lokalnoj razvojnoj strategiji (LRS) i namijenjen je nositeljima projekta na području LAG-a.  Samim time CLLD (Community- led local development) pristup dobiva na važnosti budući je riječ o “bottom up” principu (odozdo prema gore) unutar kojeg se stvaraju uvjeti za kreiranje i provedbu održive razvojne politike u ruralnim područjima.

54 odabrana LAG-a pokrivaju 516 jedinica lokalne samouprave, s ukupno 6161 naseljem, a čine populaciju od oko 2,2 milijuna ljudi.

Izvor: http://ruralnirazvoj.hr/novosti

Kada počinju prijave u R.Hrvatskoj na natječaj  „POTPORA MLADIM POLJOPRIVREDNICIMA“

U tijeku je natječaj za tip operacije 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima” koji traje do 24. veljače 2017. godine.

Sve važne informacije o načinu i uvjetima provedbe, uvjetima prihvatljivosti ili prihvatljivim korisnicima Podmjere 6.1. “Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima”, mogu se pronaći u Pravilniku o provedbi podmjere 6.1., (“Narodne novine”,  broj 42/2015).

Prihvatljivi su korisnici u tipu operacije 6.1.1. mladi poljoprivrednici koji u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu imaju navršenih 18 godina, a manje od navršenih 41 godinu i koji podnose poslovni plan za poljoprivredno gospodarstvo ekonomske veličine od 8.000 do 49.999 eura.

Prihvatljive aktivnosti su aktivnosti u svrhu poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Dodatka I Ugovora o funkcioniranju EU sukladno članku 7. Pravilnika isključujući za natječaj kupnju jednogodišnjeg bilja i sjemena.

Prihvatljive aktivnosti provode se na ruralnom području sukladno definiciji ruralnog područja iz članka 3. Pravilnika.

Sredstva javne potpore iznose ukupno 75.368.000,00 kuna. Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje s 90%, a Republika Hrvatska s 10% udjela. Potpora podrazumijeva dodjelu namjenskih nepovratnih novčanih sredstava za sufinanciranje provođenja prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu koje su predmet tipa operacije 6.1.1. »Potpora mladim poljoprivrednicima«.

Izvor: http://ruralnirazvoj.hr/novosti

Kakva je uloga državnih institucija u Bosni i Hercegovini u promociji poljoprivrede

„Forum dijaspore BiH u Švicarskoj“održan je krajem  2016. godine u organizaciji nevladine organizacije „i-platform – Dijaspora za razvoj Bosne i Hercegovine“ u suradnji s Agencijom za razvoj Švicarske (SCD).

Forum je bio posvećen lansiranju „i-platforme“, predstavljanju njenog daljeg razvoja, unapređenju uspješne suradnje između dijaspore i BiH, kao i doprinosu dijaspore ekonomskom razvoju BiH.

U okviru panela o investiranju u BiH, predstavnik FIPA-e doc.dr. Maida Bećirović predstavila je aktivnosti Agencija, te istakla da je FIPA servis dijaspori u njihovom investiranju i djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Također su predstavljene prednosti investiranja u Bosnu i Hercegovinu, kao i sektori atraktivni za ulaganja sa konkretnim projektima za ulaganja.

Dijaspora u Švicarskoj je pokazala veliki interes za ulaganje u BiH. Bilo interesantno čuti predstavnike dijaspore koji već imaju djelatnost u Bosni i Hercegovini, a koji su istakli da je, uprkos određenim nedostacima, BiH zemlja koja pruža odlične mogućnosti za strane investitore.

O značaju ove manifestacije govori i činjenica da je forumu prisustvovalo preko stotinu sudionika, članova više udruženja dijapore u Švicarskoj, poslovnih ljudi kao i Ambasador BiH Anđelko Grahovac, ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer, kao i predstavnici Agencije za razvoj Švicarske.

Izvor: www.fipa.gov.ba

Da li su poljoprivrednim proizvođačima u Bosni I Hercegovini dostupni statistički podaci o poljoprivrednoj proizvodnji

U III kvartalu 2016. godine bilježi se povećanje vrijednosti  otkupa žitarica za 74,61%, industrijskog bilja za 45,30%, krompira za 8,16%, povrća za 106,88%, stočnog krmnog bilja za 95,26%, voća za 5,31%, životinja za 34,84%, proizvoda životinja za 3,60% i ostalog za 70,69% u odnosuna III kvartal 2015. godine. Povećanje vrijednosti direktne prodaje/realizacije u III kvartalu 2016. godine u odnosu na III kvartal 2015. Godine bilježi se kod žitarica za 69,58%, industrijskog bilja za 214,01%, krompira za 302,76%, voća za 10,64%, alkoholnih pića za 8,12%, proizvoda životinja za 1,42% i ostalog za 4,08%, dok se smanjenje vrijednosti direktne prodaje/realizacije bilježi kod povrća za 6,71%, stočnog krmnog bilja za 60,52%, rezanog cvijeća za 97,36%, sadnog materijala za 50,86% i životinja za 4,32%.

U ovom priopćenju rečene  i prosječne cijene otkupa i direktne prodaje/realizacije odabranih proizvoda poljoprivrede za III kvartal 2016. godine.

Izvor: www.bhas.ba

Kada će početi proces izbora najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika

Otvoren je natječaj za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu kojeg drugu godinu za redom organizira hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku Marijana Petir. Na natječaj, koji je otvoren do 10. siječnja 2017. godine, mogu se prijaviti mladi poljoprivrednici/ce do 40 godina života sa svojim projektima/operativnim konceptima, koji su tijekom 2016. godine ili završeni ili u provedbi.

 Prijavnice za natječaj mladi poljoprivrednici/ce mogu preuzeti na web stranici http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/trazi-se-najbolji-hrvatski-mladi-poljoprivrednik/29203/ i popunjenu  poslati na adresu elektroničke pošte: hrvatska@petir.eu

Da li su napravljene izmjene i dopune Programa poticaja za poljoprivredu u 2016. g. u Federaciji BiH

Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava “Subvencija privatnim preduzećima i preduzetnicima – Poticaj za poljoprivredu” utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu (Službene novine Federacije BiH br. 77/16). Izmjene i dopune se odnose na odredbe iz Programa za propisana ograničenja visine novčane podrške koju može ostvariti fizičko lice, zatim obaveza o izmirenju poreskih obaveza. U Programu novčanih podrški za 2016. godinu, propisano je ograničenje za ostvarivanja prava na novčanu podršku fizičkim licima u visini do 6.000,00 KM. Instrukcija u vezi navedenog je upućena svim nadležnim kantonalnim ministarstvima, kojom je  pojašnjena ova odredba prilikom obrade zahtjeva klijenata – fizičkih lica.

Da li se ukida upotreba pečata prilikom Upisa u bazu primarnih proizvođača hrane za životinje u R.Hrvatskoj

http://www.agroklub.com/ratarstvo/pecat-kod-upisa-u-bazu-proizvodjaca-stocne-hrane/27897/

 Otvoreno je novo savjetovanje na temu “Pravilnik o izmjenama Pravilnika o registraciji poljoprivrednika koji posluju s hranom za životinje – produženje roka za primjedbe”.

Pravilnikom se brišu odredbe koje se tiču ovjeravanja i stavljanja pečata na obrasce prilikom Upisa u bazu primarnih proizvođača hrane za životinje, a sve u cilju ispunjavanja odluke vlade RH o ukidanju i korištenju pečata. S obzirom da je kod izrade prvog e-savjetovanja rok za dostavu komentara zainteresirane javnosti bio prekratak, isti se produžuje do 02.11.2016.

Šta se dešava u borba za vlastito zemljište u R.Hrvatskoj

http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/nakon-2020-rh-ceka-borba-za-vlastito-zemljiste/28129/

Poljoprivrednicima treba osigurati pristup zemjištu, a iskustva drugih zemalja u zaštiti zemljišta od prodaje upućuju na oprez za RH. U Hrvatskoj  90% OPG-a ima zemljišne površine manje od 10 ha. Kako proizvodnja hrane ovisi i o posjedu poljoprivrednog zemljišta,  potrebno je osigurati okrupnjavanje posjeda i gospodarstava putem kupnje i zakupa državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta tako da prioritet imaju OPG-i u vlasništvu fizičkih osoba. Ovo  je  preduvjet kako bi mladi ostali živjeti na selu i kako bi sačuvali ruralni prostor od propadanja.

Mnoge države zemljište ne žele prodati strancima. Hrvatskoj je potreban novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, no model raspolaganja zemljištem ne može utvrđivati EU već Hrvatska. Zakon mora voditi računa o potrebama OPG-a i domicilnog stanovništva, optimalne površine treba utvrditi za svaki tip gospodarstva u pojedinoj županiji na temelju projekta regionalizacije poljoprivrede. Pravo na potporu treba imati korisnik zemljišta, a poreznom politikom potrebno je potaknuti okrupnjavanje i obrađivanje zemljišta. Zabrana prodaje zemljišta strancima je na snazi samo do 2020. Do tada je neophodno nači način da se i dalje ograničavaju prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, jer u protivnom prijete tužbe Europske komisije koja poljoprivredno zemljište tretira kao kapital, a za kapital treba omogućiti slobodno tržište.

Šta je rekla Američke ambasadorice Cormack o važnosti razvoja poljoprivrede u Bosni i Hercegovini

https://bosnian.sarajevo.usembassy.gov/govori_20161013.html

Na skupu u Banjaluci koji je održan  13. oktobar 2016. amdasadorica Cormack je važnosti poljoprivrede za razvij Bosne i Hercegovine. U nastavku su neki dijelovi iz njenog govoa koji naglašavaju važnost ove grane privrede za našu zemlju.

„…tako bih danas željela govoriti o uspjesima i problemima sa kojima se suočavaju farmeri u BiH, te o rješenjima koja su neophodna kako bi BiH ostala na putu ka EU i na putu dobijanja značajne podrške za poljoprivredni sektor…Poljoprivreda je stub bh. privrede.  Poljoprivreda i proizvodnja hrane čine 10% izvoza BiH.  Poljoprivreda čini 7% GDP i osigurava radna mjesta za oko 20% ukupne radne snage u zemlji…Jasno je da je poljoprivreda ključna za život i životni standard građana i zajednica širom BiH.  Istovremeno, poljoprivredi se ne posvećuje uvijek pažnja koju zaslužuje…  Uvijek me impresioniraju i ohrabruju poljoprivrednici koji uspijevaju da prevaziđu prepreke sa kojima se svakodnevno suočavaju.  Uprkos neizvjesnoj situaciji kada je riječ o sušama ili poplavama, nestabilnosti tržišta i mnogim drugim preprekama, farmeri uvijek nađu načina da ostvare prihod i prošire poslovanje…Bila sam u posjeti mljekarima u maglajskom području nakon razarajućih poplava 2014. godine.  Procijenjeno je da je šteta nakon te užasne nepogode u oblasti poljoprivrede bila 200 miliona KM. Stradalo je trideset opština u RS i 22 u Federaciji BiH.  Ali, poljoprivrednici iz oba entiteta su zajedničkim snagama pomagali jedni drugima da se oporave.  Njihova posvećenost da rade predano i da rade zajedno može služiti kao primjer svima nama u BiH…Prošle godine sam posjetila plantažu u Trebinju sa najsavremenijim voćnjacima na kojima se uzgajaju jabuke, trešnje i grožđe gdje se koriste savremene hladnjače.  Plantažu vode povratnici iz dijaspore, Stevan i Svjetlana. Ova kompanija je investirala novac, znanje i puno entuzijazma kako bi proizvela voće svjetske kvalitete.  Uspostavili su čvrste, održive osnove za svoju firmu i njene uposlenike.  Dakle, moguće je…Nemogućnost pristupa finansijama sprečava usvajanje novih tehnologija i sputava inovacije. Nemogućnost pristupa informacijama, obuci i znanju sprečava razvoj poslovanja i nove investicije… Jedan od prvih koraka je da BiH izradi poljoprivredni plan prema kojem ce entiteti raditi zajedno na izradi državne strategije… BiH mora modernizovati sistem provedbe veterinarskih i fitosanitarnih standarda.  Čvršći standardi uz modernu inspekciju zasnovanu na riziku i sistem nadzora zaraznih bolesti osigurali bi sigurnost i kvalitet lokalnih prehrambenih proizvoda… BiH mora usvojiti zakone iz oblasti veterinarstva, poljoprivrede i hrane koji su u skladu sa EU standardima, kao i strategiju ruralnog razvoja koja također zadovoljava zahtjeve EU…Pozivam državne i entitetske institucije da poboljšaju koordinaciju i saradnju; da usklade legislativu i uspostave neophodne administrativne i inspekcijske strukture u cilju osiguranja visokog nivoa sigurnosti hrane i većeg izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Bosne i Hercegovne…BH kompanije iz određenih podsektora su osigurale dozvole za izvoz na tržište EU, uključujući mliječne proizvode, med, ribu, krompir i odredjene sorte voća.  Ali veliki broj proizvoda i proizvođača nemaju pristup tržistu EU.  To je propuštena prilika koju BiH sebi ne moze priuštiti…Bosni i Hercegovini je potrebna stabilnost i sigurnost u sektoru poljoprivrede, te vladini pravci djelovanja koji će omogućiti i razvoj i pristup tržištu EU…Vlada SAD i Vlada Švedske kao njen partner spremne su da rade sa odgovornima u BiH kako bi pomogle u provođenju reformi i intergracijskih procesa…Treba izraditi propise i regulativu i implementirati ih na transparentan način. Poljoprivredni sistem u BiH mora osigurati zdravstveno ispravnu hranu, konkurentnu proizvodnju i zaštitu okoliša. 

Da li je vrijeme za zaoravanje biljnih ostataka

http://www.agrivi.com/hr/zaoravanje-biljnih-ostataka/

Važna agrotehnička mjera u obradi tla je jesensko duboko oranje na svim površinama koje su nakon skidanja usjeva ostale slobodne. Struka oduvijek zastupa zaoravanje žetvenih ostataka, a nikako njihovo spaljivanje. Iako biljni ostaci kukuruza često izazivaju probleme zbog velike mase prilikom sjetve naredne kulture, usitnjavanjem biljnih ostataka i dubokim zaoravanjem na 20-30 cm uz dodatak UREA- e obogaćujemo tlo humusom. Na taj način se dodatkom dušika žetveni ostaci brže razlažu, povećava se mikrobiološka aktivnost tla a samim time se osigurava povoljniji C/N omjer.

 Mikroorganizmi svojom aktivnošću dovode do sužavanja tog omjera u procesu oksidacije ugljika. Jedan dio djelomično razložene svježe organske tvari se daljnjim postupkom humifikacije uz pomoć mikroorganizama pretvara u humus. Tako dobivene hranive tvari iz žetvenih ostataka imaju sličnu hranidbenu vrijednost za biljke kao one iz stajnjaka. Osim tog značaja, humus je važan za održavanje povoljne strukture tla u procesu nastanka organomineralnih strukturnih agregata. 

Sve nevedene činjenice opravdavaju važnost zaoravanja biljnih ostataka naročito na tlima gdje nema mogućnosti unošenja organskih gnojiva.

Kada počinje proces podnošenja zahtjeva za osiguranje usjeva, životinja i biljaka u okviru podmjere 17.1. u R.Hrvatskoj

Od 1. listopada je započelo podnošenje zahtjeva za osiguranje usjeva, životinja i biljaka u okviru Mjere 17, podmjere 17.1. “Premije za osiguranje usjeva, životinja i biljaka”. Korisnici imaju mogućnost ostvariti potporu za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka.

Zahtjev za ostvarivanje potpore se podnosi u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isključivo putem AGRONETA jednom godišnje, u razdoblju od 1. listopada do 30. studenoga 2016. godine.  Potvrda o podnošenju Zahtjeva u fizičkom obliku se također dostavlja Agenciji za plaćanje.

Više informacija je dostupno u sljedećem poveznicama: Pravilnik o provedbi mjere M 17  »Upravljanje rizicima«, podmjere 17.1. “osiguranje usjeva, životinja i biljaka ” (NN, br. 135/15) i Pravilnik o izmjeni  Pravilnika o provedbi mjere M17 “Upravljanje rizicima”, podmjere 17.1. “Osiguranje usjeva, životinja i biljaka” iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020., NN 78/2016

Započelo podnošenje zahtjeva za osiguranje usjeva, životinja i biljaka u okviru podmjere 17.1.

Da li je objavljen Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Proizvođačima je dostupna Brošura  – Program ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. U brošuri je dat popis mjera sa osnovnom informacijama. Navedene mjere su:

1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

2 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć

poljoprivrednim gospodarstvima

3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu

4 – Ulaganja u fizičku imovinu

5 – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama

       i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

9 – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija

10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

11 – Ekološki uzgoj

13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima

16 – Suradnja

17 – Upravljanje rizicima

18 – Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku

19 – LEADER (CLLD)

20 – Tehnička pomoć

U okviru svake mjere dati su korisnici mjere, postotak prihvatljivih troškova i ukupna visina. Na taj način zainteresirani mogu na jednom mjestu naći potrebne osnovne informacije i upute za dalje aktivnosti.

Preuzimanje Brošure je moguće na stranici:

Brošura – Program ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. – popis mjera

Da li je moguće izvoziti voće i povrće iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku?

Voće i povrće namijenjeno prodaji u svježem stanju, može biti plasirano na tržište EU (a time i Republike Hrvatske nakon njenog ulaska u EU) ukoliko zadovoljava standarde kvaliteta i zrelosti, te poštuje pravila označavanja. Neki od ovih standarda (opći tržišni standardi) nalažu da proizvodi moraju biti čitavi (cijeli), zdravi (nepogođeni truljenjem), zreli (ali ne i prezreli), oslobođeni od štetočina i oštećenja koja su one izazvale, bez stranog mirisa i okusa i bez povećanog nivoa vanjske vlage. Označavanje se odnosi na navođenje države porijekla na jeziku razumljivom potrošačima države odredišta. Specifične tržišne standarde EU propisuje za 10 grupa proizvoda (jabuke, limunasto voće, kivi, salate sa uvijenim i raširenim listovima, breskve i nektarine, kruške, jagode, slatke paprike, konzumno grožđe i paradajz).

Postoje i izuzeci od tržišnih standarda, a ona se odnose, između ostalog, na voće i povrće namijenjeno ishrani životinja, jestive klice ili proizvode izrezane za kuhanje. Obaveznom usklađivanju sa općim tržišnim standardima ne podliježe 16 grupa proizvoda (neobrađene gljive, kapari, gorki bademi, bademi, lješnjaci, orasi i kikiriki u ljusci, pistacije, orasi, makadamija, ostali orašasti plodovi, pržene banane, sušeno limunasto voće, mješavina tropskih orašastih plodova, mješavina ostalih orašatih plodova i šafran).

Osim općih i specifičnih standarda za prodaju voća i povrća na tržištu EU, subjekti u poslovanju sa hranom moraju se pridržavati generalnih odredbi propisa EU o hrani, higijeni hrane i službenim kontrolama hrane.

 Certifikat o usklađenosti sa općim i specifičnim tržišnim standardima u pogledu plasiranja voća i povrća na tržište Hrvatske, odnosno EU  izdaje nadležno tijelo Europske unije. Kod trgovaca unutar Unije koji se bave pripremom i pakovanjem voća i povrća, naročito u proizvodnom području, provjere se obavljaju češće nego kod ostalih kategorija trgovaca. Voće i povrće se, također, može provjeravati i tokom transporta. Tzv. treće zemlje mogu koristiti svoje certifikate, s tim da oni moraju sadržavati najmanje ekvivalentne informacije sadržane u certifikatima Unije.

Ne postoje propisi o estetskom izgledu voća i povrća, nego se oni klasificiraju u zavisnosti od kvalitete i prema zahtjevima međunarodnog tržišta, kako bi kupac dobio što potpuniju informaciju o kvaliteti i sadržaju onoga što kupuje. Proizvodi moraju ispunjavati opće i specifične tržišne standarde u pogledu zdravstvene ispravnosti, zrelosti, kvalitete i sl.

Da li je upućen poziv BiH poduzećima za upis u katalog voća i povrća

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH), u saradnji sa USAID/Sweden FARMA II i SIPPO projektom, poziva sva zainteresirana poduzeća  koje se bave proizvodnjom i preradom voća i povrća da se predstave u zajedničkom katalogu poduzeća  iz Bosne i Hercegovine.

Kako navode iz VTKBiH, svrha ovog kataloga je promoviranje poduzeća iz sektora voća i povrća, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu, s ciljem ostvarivanja poslovnih kontakata.

Katalog će biti tiskan do kraja ove godine na engleskom i njemačkom jeziku, te distribuiran putem sajmova i trgovačkih misija u inozemstvu , kao i elektronskim putem. Također, katalog će biti objavljen na web stranici Vanjskotrgovinske  komore BiH.

Zainteresirana poduzeća  trebaju dostaviti svoje podatke Komori do 21.listopada.

Da li se nalazi aa javnoj raspravi nacrt Pravilnika za podmjeru 4.1. i podmjeru 4.2. za R.Hrvatsku

Portal  e –Savjetovanja aktivan je više od godinu dana, a značaj projekta očituje se u činjenici da sva zakonodavna tijela u Republici Hrvatskoj imaju obvezu objave prijedloga zakona, nacrta strategije ili nekog drugog akta na navedenom portalu prije objave u Narodnim novinama.

Više nije potrebno pretraživati mrežne stranice različitih institucija, već jednim klikom možete biti upoznati sa svim prijedlozima zakona, izmjenama i dopunama zakona,  strategijama, pravilnicima i sl., te na iste davati prijedloge ili komentare za vrijeme trajanja javne rasprave.

Ministarstvo poljoprivrede također aktivno sudjeluje u donošenju zakonskih i provedbenih prijedloga, a javna rasprava jedna je od bitnih faza zakonodavnog procesa. Trenutno su na javnom savjetovanju nacrti Pravilnika za podmjeru 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” i podmjeru 4.2. “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda”.

Ukoliko već niste, postupak započnite registracijom i postanite (su)kreator javnih politika u Republici Hrvatskoj.

Na javnoj raspravi nacrti Pravilnika za podmjeru 4.1. i podmjeru 4.2.

Koja se sredstava za zaštitu bilja povlačenje sa tržišta R.Hrvatske

Ministarstvo poljoprivrede obavještava da se sa tržišta Republike Hrvatske povlači 13 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari glifosat, koja sadrže koformulant polietoksilirani lojev amin (CAS. br. 61791-26-2).

Sredstva za zaštitu bilja koja se na tržištu Hrvatske nalaze pod trgovačkim nazivima: Cidokor, Cleaness, Clinic, Dominator, Galaxia, Gallup 360, Glyfonova, Glyfos, Herkules Super, Rosate 36, Shyfo, Total 480 SL i Weedmaster u svom sastavu sadrže koformulant polietoksilirani lojev amin.

Shodno ovoj odluci  od 1. listopada 2016. godine navedenim sredstvima za zaštitu bilja prestaje vrijediti registracija za stavljanje na tržište na području Republike Hrvatske.

Također, od 1. listopada 2016. godine zabranjuje se prodaja, distribucija i primjena postojećih zaliha navedenih sredstava za zaštitu bilja.

Na tržištu Republike Hrvatske ostaje registrirano 12 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari glifosat koja ne sadrže sporni koformulant.

Koja je uloga lokalne zajednice u ruralnom razvoju u Bosni i Hercegovini

 Organi vlasti na državnom, županijskom  i lokalnom nivou će u okviru projekta Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) biti uključeni u planiranje lokalnog razvoja kojeg će predvoditi zajednice. Zaposlenima u organima javne uprave koji rade na ruralnom razvoju, pitanjima zaštite okoliša i prostornog uređenja će biti predstavljeni principi lokalnom razvoja kojeg predvode zajednice. Praktične vježbe na terenu će omogućiti sticanje novih spoznaja i bit će korisne za izradu strategija lokalnog razvoja.  Dugoročno, planeri projekta očekuju jačanje prekogranične saradnje. Strategije lokalnog razvoja koje će biti izrađene do kraja 2017. godine trebaju formulirati lokalne zajednice uz pristup od baze prema vrhu. Projekat odražava prioritete Bosne i Hercegovine u oblasti ruralnog razvoja i upravljanja prirodnim resursima – održiv razvoj, pristojno zapošljavanje u ruralnim zajednicama, smanjenje siromaštva, socijalna inkluzija i konkurentnost. Projekat se sprovodi u sklopu Regionalne inicijative FAO-a za osnaživanje malih proizvođača i obiteljskih farmi u cilju unapređenja ruralne egzistencije i smanjenja siromaštva, priopćio je UN FAO.

Šta se dešava sa izvozom krompira iz BiH

Iako je prije nešto više od godinu dana BiH dobila dugo očekivanu mogućnost  za izvoz krompira u zemlje Europske unije, za godinu dana taj je izvoz tek simbolično povećan, a broj proizvođača krompira u BiH nastavlja da se smanjuje.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih osam mjeseci ove godine iz BiH je izvezeno krompira u vrijednosti od 1,7 milionaKM, što je više za tek oko 500.000 KM u odnosu na cijelu prošlu godinu. Najveći izvoz je ostvaren u Hrvatsku i to oko 886.000KM, a zatim i u Norvešku 474.000 KM, te Crnu Goru 282.329 KM, Srbiju 86.772 KM i u Njemačku tek 14.690 KM.

Međutim, izvoz krompira samo u Hrvatsku je 2013. godine bio veći za 250.000 KM nego cjelokupan izvoz krompira iz BiH u osam mjeseci ove godine. Glavni razlog za ovakvo stanje je taj što je cijena krompira vrlo niska na svim tržištima  i ne postoji razlika u cijeni kako bi se trgovci mogli uklopiti. Cijena krompira u BiH je sada od 0,15 do 0,20 KM po kilogramu, što ne pokriva ni troškove proizvodnje, dok uz sve to nema ni potražnje za krompirom, koji je jeftin i u okruženju.

Podsjećamo da je Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu Europske komisije, odgovoran za sigurnost hrane, na sastanku krajem ožujka prošle godine pozitivno ocijenio podatke dostavljene iz BiH, te dao “zeleno svjetlo” Europskoj komisiji za pripremu uredbe kojom proglašava da u BiH nema prstenaste truleži krompira, koja je bila uslov za odobravanje izvoza. Potom je krajem srpnja prošle godine odluka Europske komisije kojom je BiH proglašena za zemlju u kojoj nema prstenaste truleži krompira objavljena u “Službenom listu EU”, čime je nakon nekoliko godina raznih procedura i završen proces izdavanja dozvole BiH da izvozi krompir u EU.

Kada će biti objavljen natječaj za tip operacije 7.2.1. programa ruralnog razvoja R.Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede najavljuje raspisivanje natječaja za tip operacije 7.2.1. „Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda“, podmjere 7.2. „Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije“. Raspisivanje natječaja predviđeno je za 22. kolovoza 2016. godine dok će zahtjeve za potporu bit moguće podnositi u AGRONET-u od 05. rujna 2016. do 05. listopada 2016. godine. Prihvatljiv projekt/operacija je građenje i/ili opremanje javnog sustava za vodoopskrbu i/ili odvodnju i/ili pročišćavanje otpadnih voda.
Najniži iznos vrijednosti projekta/operacije za koji se može podnijeti Zahtjev za potporu iznosi 30.000 eura, a najniži iznos javne potpore po projektu iznosi 30.000 eura u protuvrijednosti u kunama.
Najviši iznos vrijednosti projekta/operacije za koji se može podnijeti Zahtjev za potporu iznosi 1.250.000 eura, a najviši iznos javne potpore po projektu iznosi 1.000.000 eura u protuvrijednosti u kunama.
Više informacija o navedenom natječaju moći će se pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede www.ruralnirazvoj.hr i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju www.apprrr.hr.

(HR) Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila 769 projekata malih poljoprivrednika u vrijednosti od 87,5 milijuna kuna

Agencija za plaćanja je početkom kolovoza nastavila s isplatama za projekte unutar operacije 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”, u okviru koje je isplaćena  prva rata za 138 projekata s iznosom potpore od 7,8 milijuna kuna. Ovu potporu mali poljoprivrednici mogu iskoristiti za cijeli niz aktivnosti kojima će unaprijediti svoje gospodarstvo,  mogu se kupiti domaće životinje, bilje, sjeme i sadni materija, kupnju zemljišta, mehanizacije i opreme (čak i rabljene) te solarne ploče. Mogu se podizati novi nasadi, poboljšati kvaliteta poljoprivrednog zemljišta te izgraditi objekti za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda.  Svakom poljoprivredniku odobrava se fiksna potpora u iznosu od 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, isplate ide u dvije rate – 50% potpore korisnici mogu zatražiti odmah, a preostalih 50% nakon provedenih aktivnosti iz poslovnog plana.

Kada će Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju R.Hrvatske objaviti je Rang listu projekata za operaciju 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“

Tokom ovog natječaja  formirana je rang lista na kojoj se nalazi 940 projekata s brojem ostvarenih bodova i vremenom podnošenja zahtjeva za potporu (datum, sat, minute, sekunde),  a crta na Rang listi zaustavljena je na 241-om projektu koji se može financirati u operaciji 4.1.1. Nakon završetka žalbenog postupka koji slijedi nakon izdavanja privremenih odluka o raspodjeli sredstava, Agencija za plaćanja će izdati konačne odluke o raspodjeli sredstava onim korisnicima za koje ima dovoljno sredstava i čiji se projekti mogu financirati u okviru prvog natječaja za operaciju 4.1.1. Konačne odluke o odbijanju izdat će se korisnicima za čije projekte nema dovoljno sredstava.

 

(BiH) Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Međunarodnom fondu za razvoj poljoprivrede (IFAD) po programu razvoja konkurentnosti u ruralnim područjima.

 

Ovom odlukom prihvata se zaduženje Republike Srpske prema Međunarodnom fondu za razvoj poljoprivrede ‒ IFAD po Programu razvoja konkurentnosti u ruralnim područjima u iznosu od 4.680.000 evra. Takođe, ovom odlukom prihvataju se i sredstva donacije Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), koja se odobravaju Republici Srpskoj u iznosu od 200.000 evra.

Cilj Programa razvoja konkurentnosti u ruralnim područjima je smanjenje siromaštva u ruralnim područjima Republike Srpske, a koji bi se ostvario na način da se malim poljoprivrednim proizvođačima i drugim siromašnim kategorijama stanovništva u ruralnim područjima, obezbijede sredstva za razvoj podsektora uzgoja voća i povrća, skupljanje i preradu sekundarnih šumskih proizvoda, kao i razvoj drugih potencijalnih grana poljoprivrede, čime bi se omogućilo održivo unapređenje njihovog socioekonomskog statusa.

Programom će biti obuhvaćeni siromašni, nekomercijalni poljoprivrednici koji još nisu povezani s tržištem. Aktivnosti će biti usmjerene na perspektivne i konkurentne lance vrijednosti, koji omogućavaju uspješno integrisanje malih poljoprivrednih proizvođača, žena i mladih u ruralnim područjima.

Šta se dešava sa plasmanom kornišona u Bosni i Hercegovini

Premda su ove godine kornišoni imali dobar i kvalitetan rod, proizvođači su se našli pred velikim problemima. Planirani izvoz u Europsku uniju je opao tako da je do danas samo na lokalitetu Zvornika uništeno oko 700 tona krastavca. Problem je hiperprodukcija kornišona čime je došlo do zagušenja europskog tržišta, te do otkazivanja ugovora, što je dovelo da finansijskih gubitaka i neizvjesnosti za proizvođače. Tokom prethodnih godina se zbog pogodne klime i velike zainteresovanosti proizvođača, otvorila perspektiva za uzgoj ove kulture, ali i zapošljavanje, tako da je  formirana mreža od 2.250 kooperanata. Oni su  preko “Adriatic Groupa” imali obezbjeđen plasman svojih proizvoda i osiguran prihod. Premda otkupljivači u novonastaloj situaciji pokušavaju da maksimalno omoguće  izmirenje svojih dugovanja prema proizvođačima, dugovi se gomilaju.  Problemi su nastali uslijed prezasičenosti europskog tržišta kornišonima koji su dobro rodili i u drugim državama te su se potreba za njihovim uvozom smanjila. Proizvođači smatraju da je ključni problem nekonkurentnost proizvoda iz BiH koja je nastala uvođenjem taksi u EU prilikom izvoza. Ako se situacija ne promijeni, do kraja sezone koja je već u drugoj trećini otkupa, biće uništeno 1.000 tona kornišona u ovom regionu, a firma će imati miionske gubitke. Za ovaj projekat vezano je oko 30.000 osoba koje bi mogle ostati bez prihoda, ako se država ne uključi i ne pomogne.

Koji su zaključci tematske sjednica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o stanju poljoprivrede

Nedostatak povoljnih kreditnih sredstava, investicija u poljoprivredi, slabo podizanje novih zasada i nabavka nove mehanizacije i opreme opredijelio je Federalnu vladu da razmatra moguće mjere za podsticanje poljoprivredne proizvodnje.

Tako je  Vlada Federacije BiH, na  tematskoj sjednici u Mostaru održanoj 12.07.2016. godine, razmatrala informacije o stanju u ovoj oblasti i usvojila više zaključaka koje je predložilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kako bi se, kroz isplatu dugova, omogućavanje jednostavanijeg pristupa kreditima za poljoprivrednike kod Razvojne banke Federacije BiH  te uspostavu federalnog Garantnog fonda za kredite namjenjene za kapitalna ulaganja u ovom sektoru pomoglo poljoprivrednicima.

Na ovoj sjednici se moglo čuti i da se zbog otvorenosti  tržišta  ostvaruju visoke  vrijednosti uvoza i izvoza svih vrsta pa i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s tim što je kod poljoprivrednih proizvoda pokrivenost uvoza izvozom samo 30 posto.

S druge strane izdvajanja od oko 100 KM po hektaru obradive površine u Federaciji BiH su među najmanjim u okruženju i jedino Albanija izdvaja manje, u Makedonije se izdvaja i do tri puta više dok su izdvajanja u Hrvatskoj i ostalim zemljama EU  sedam do deset puta veća nego kod nas.

Ovakva podsticajna politika smanjuje konkurentnost domaćih poljoprivrednika i dodatno ugrožava njihovu održivost na tržištu.

Prema podacima FAO-a u Federaciji BiH oko pet posto ukupnog BDP-a i oko 13 posto zaposlenih dolazi iz sektora poljoprivrede što nije vidljivo u zvaničnim statistikama iako prema najnovijim popisu  više od 30 posto poljoprivrednih domaćinstava, a time i stanovništva, u Federaciji BiH bavi se poljoprivredom kao osnovnom ili dopunskom djelatnošću. U tom kontekstu poljoprivreda predstavlja izvor prihoda i dodatnog zaposlenja koje itekako ima utjecaj na veliki broj stanovnika osobito u ruralnim područjima iako statistički podaci pokazuju da u posljednjih pet godina proizvodnja u poljoprivredi uglavnom stagnira.

Pored nedovoljnog ulaganja u poljoprivredu od strane nadležnih institucija postoje  značajne komparativne prednosti za određene proizvodnje poput voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, a Federacija BiH se nalazi se među deset najvećih svjetskih proizvođača malina. U proizvodnji šljive je na petnaestom mjestu u svijetu i ima i najnižu cijenu u odnosu na glavne konkurente.

  • Da li je Vlade Federacije Bosne I Hercegovine usvojila  Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji

Zastupnički doma Parlamenta Fedracije BiH, na 12. redovnoj sjednici održanoj 13.07.2016. godine, usvojio je Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji.

Ovim Zakonom kojim se utvrđuje nadležni organ te pravila i postupci za subjekte koji su uključeni u sistem organske proizvodnje uspostavlja se odgovarajući nivo pravne zaštite svih subjekata uključenih u sistem organske proizvodnje, a prije svega proizvođača i potrošača ove vrste proizvoda.

Razvoj organske proizvodnje u Federaciji BiH i u Bosni i Hercegovini počeo je 2000. godine na inicijativu nekoliko međunarodnih i domaćih vladinih i nevladinih organizacija, a interes za organskom proizvodnjom posebno je iskazan na lokalnom nivou jer su poljoprivrednici prepoznali mogućnost razvoja novih i konkurentnijih proizvoda.

Odredbama Zakona o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji izvršeno je preuzimanje odredbi Uredbe Vijeća (EZ) od 28. juna 2007. godine o organskoj proizvodnji i označavanju organskih proizvoda i stavljanju van snage Uredbe (EEC), čime je izvršena obaveza usklađivanja propisa sa zakonodavstvom EU.

U skladu s navedenim odredbama zakon uređuje organsku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, preradu u organskoj proizvodnji, stavljanje na tržište organskih proizvoda, neprerađenih biljnih i životinjskih proizvoda, hrane i hrane za životinje te proizvoda koji su u potpunosti sastavljeni ili dijelom sastavljeni od organskih proizvoda, način označavanja u organskoj proizvodnji, obavljanje stručnog, upravnog i inspekcijskog nadzora i druga pitanja koja su važna za uspostavu i provođenje jedinstvenog sistema poljoprivredne organske proizvodnje.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”, a primjenjivat će se istekom godine dana od dana stupanja na snagu.

  • Savjet poljoprivrednicima – oprez, povećana opasnost od požara!

Iako svake godine opada broj požara na otvorenim prostorima i na radnim strojevima za žetvene radove prilikom vršenja i radova u poljima treba se pridržavati propisanih mjera zaštite od požara.

Tako je:

  • ZABRANJENO SPALJIVANJE BILJNOG OTPADA NA POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA NOĆU, ZA VRIJEME JAKOG VJETRA, TE U BLIZINI ŠUMA I OBJEKATA PODLOŽNIH ZAPALJENJU, TE U BLIZINI POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA NA KOJIMA SE JOŠ NALAZI ŽITO!
  • ZEMLJIŠTE NA KOJEMU SE VRŠI SPALJIVANJE POTREBNO JE IZOLIRATI OD OSTALIH POVRŠINA DA BI SE IZBJEGLA MOGUĆNOST NEKONTROLIRANOG ŠIRENJA VATRE!
  • OSOBA KOJA VRŠI SPALJIVANJE MORA BITI PUNOLJETNA I NE SMIJE NAPUSTITI MJESTO SPALJIVANJA DOK VATRA NIJE U POTPUNOSTI UGAŠENA!

Novim Zakonom o zaštiti od požara iz 2010. godine za nepridržavanje gore navedenih mjera propisane je novčana kazna za fizičku od 15.000 do 150.000 kn ili kazna zatvora do 60 dana ako je riječ o namjernom izazivanju požara, odnosno novčana kazna od 2000 do 15.000 kn ako je riječ o nehajnom izazivanju požara. Novčanom kaznom od 15.000,00 do 150.000 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja propustom izazove požar te novčanom kaznom od 2000 do 15.000 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Isto tako i općinskim i gradskim odlukama propisane su novčane kazne za pravne osobe do 2000 kn, za odgovorne osobe u pravnoj osobi do 500 kn, a za fizičke osobe do 200 kn.

Također prilikom žetvenih radova na polju, pospremanja žita u spremnika te baliranja i pospremanja slame u gospodarske objekte treba provjeriti:

JESU LI ISPRAVNI RADNI STROJEVI I UREĐAJI KOJIMA SE VRŠE ŽETVA, BALIRANJE I TRANSPORT (kombajni, balirke, elevatori i slični uređaji te instalacije na njima, pogonski motori, elektromotori, remenice i remenje, sustavi za dovod goriva, električne instalacije i sl.)?

JESU LI ISPRAVNI I PRAVILNO DIMENZIONIRANI ELEKTRIČNA INSTALACIJA U OBJEKTU I PRODUŽNI ELEKTRIČNI KABLOVI ZA NAPAJANJE RADNIH STROJEVA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM?

JESU LI SERVISIRANI APARATI ZA POČETNO GAŠENJE POŽARA?

U slučaju da je unatoč poduzimanju svih navedenih mjera ipak došlo do nekontroliranoga širenja vatre treba odmah izvijestiti vatrogasce (na tel. 93), policiju (na tel. 192) ili Državnu upravu za zaštitu i spašavanje (na tel. 112) te započeti gašenje.

Šta je to nova “Shema školskog voća i povrća” u R.Hrvatskoj

U Shemu će biti uključeni svi učenici osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, ukupno 1 393 škola odnosno 503 236 učenika, kojima će se voće i povrće ponuditi kao obrok kontinuirano kroz cijelu školsku godinu.
Dobavljači koji ispunjavaju uvjete iz javnog poziva i škole koje mogu sudjelovati u Shemi školskog voća i povrća moraju sklopiti Ugovor o pristupanju Shemi školskog voća i povrća. Sklopljene Ugovore dobavljači moraju dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 20. srpnja 2016. godine. Procijenjeni iznos potpore po učeniku iznosi bez pdv-a 4,29 eura odnosno 32,76 kn  dok je iznos sa PDV-om 5,36 eura odnosno 40,95 kn obračunato prema tečaju Europske centralne banke na dan 31. prosinca 2015. godine. Procijenjeni iznos potpore po učeniku izračunat je na osnovi broja učenika upisanih u osnovnim, srednjim škola i učeničkim domovima 2015./2016. koji mogu sudjelovati u provedbi Sheme školskog voća i povrća iznosa planiranog za troškove za voće i povrće franco škola.
Više informacija o popisu dobavljača koji ispunjavaju uvjete javnog natječaja te popis škola i broj učenika koji sudjeluju u Shemi možete pogledati na http://www.apprrr.hr/sljedece-skolske-godine-besplatno-voce-i-povrce-za-sve-ucenike-osnovnih-i-srednjih-skola-te-ucenickih-domova-u-hrvatskoj—nova-shema-skolskog-voca-i-povrca–1997.aspx Bottom of Form

Kada će početi izdavanje odluka o dodjeli potpore mladim poljoprivrednicima iz Programa ruralnog razvoja R.Hrvatske

 

Agencija za plaćanja započela je s izdavanjem konačnih odluka o dodjeli sredstava za operaciju 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima“ temeljem povećane alokacije financijskih sredstava za ovu operaciju kojom sredstva javne potpore iznose ukupno 21.550.000 eura. Povećanje alokacije omogućava financiranje svih projekata mladih poljoprivrednika koji ispune kriterije sukladno Natječaju i Pravilniku, a koji su se javili na prvi natječaj za ovu operaciju. Potpora iznosi 100% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno 50.000 eura po mladom poljoprivredniku. 

Korisnici operacije 6.1.1. su osobe starosti između 18 i 40 godina, koje posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i znanja o poljoprivredi i koje su prvi put postavljene kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva (ne duže od 18 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za potporu), a poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu mora pripadati ekonomskoj veličini u rasponu od 8.000 do 49.999 eura.

Prihvatljivi troškovi su kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda, podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada, uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe, kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta te kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

(IZVOR: www.mps.hr)

 Da li je dostupna brošura “Koraci do registracije dopunskih djelatnosti na OPG-u”

Na linku www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/KoraciRegistracijaDjelatnosti362016.pdf možete naći veoma korisnu brošuru “Koraci do registracije dopunskih djelatnosti na OPG-u” koju je izdala Savjetodavna služba.

Savjetodavna služba je  javna ustanova za  savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika.

Da li će se održati obuka za 80 nezaposlenih osoba u oblasti poljoprivrede u Bosni i Hercegovini

U okviru projekta USAID/Sweden FARMA 2 realiziraće se Škole za poduzetnike u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ova aktivnost ima za cilj da se podstakne povećanje kompetencija nezaposlenih osoba kroz osposobljavanje za stručno vođenje i upravljanje poslovne djelatnosti, kao i u procesima proizvodnje u svim granama poljoprivrede. Kroz Projekat će se obezbijediti  usluge mentoringa, savjetovanja i informisanja za polaznike škole.

Da bi se ova aktivnost mogla provoditi na zadovoljavajućem nivou Direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Omer Korjenić i generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Zdravko Marinković su 8. Jula 2016.godine  u Sarajevu potpisali Memorandum o saradnji. Na taj način će se omogućiti organizovanje Škola za poduzetnike u poljoprivrednoj proizvodnji koja će biti besplatna za 80 nezaposlenih osoba, a koje su u procesu registracije ili su registrovale poljoprivrednu djelatnost uz poticajna sredstva Federalnog zavoda za zapošljavanje, općina, kantona, Federacije BiH i drugih subjekata.

Ovim Vanjskotrgovinska komora nastavlja uspješnu saradnju sa Federalnim zavodom za zapošljavanje,  provođenje edukativnih aktivnosti za različite kategorije osoba, a sa naglaskom na razvoj poduzetništva.

(Izvor: http://komorabih.ba/obuka-za-80-nezaposlenih-osoba-u-oblasti-poljoprivrede/)

Preporuke vinogradarima

Najavljene vrućine nam govore kako se nastavljaju povoljni uvjeti za vinogradare što se tiče suzbijanja plamenjače, ali pepelnica još predstavlja problem. Ostalo je samo par prskanja do kraja sezone zaštite i potrebno je reagovati zbog opasnosti od ostvarenja primarnih zaraza pepelnicom, naročito na osjetljivijim sortama (chardonnay, maraština, malvasija dubrovačka). Vinogradari se moraju prilagoditi vremenskim situacijama, a ne datumima svetaca kao planiranom danu prestanka zaštite. U svim vinogorjima, ako hoćemo biti sigurni da smo se riješili sive plijesni, zadnje je vrijeme za visokoučinkoviti tretman protiv ove bolesti. Još nije prošlo vrijeme za tretman protiv trenutne generacije akarinoznih grinja i u ovom tretmanu možemo riješiti puno problema za sljedeću vegetaciju.

Upozorenje vinogradarima

 

Iz Ministarstva Poljoprivrede,Šumarstva i Vodoprivrede HNK/HNŽ-e upozoravaju vinogradare da i dalje vrše zaštitu nasada protiv plamenjače i pepelnice jer kontrolne stanice pokazuju velik rizik (mogućnost infekcije). Z a zaštitu od plamenjače moguće je koristiti jedan od sljedećih pripravaka: Ridomil gold combi 45 WG, Equation pro, Pergado F, Mikal premium F, Melody duo 66,8 WG, Forum star, Acrobat MZ Mildicut 25 SC ili Fantic F. Za zaštitu od pepelnice moguće je koristiti jedan od fungicida: Domark 40 ME, Nativo 75 WG, Vivando SC, Talendo EC, Postalon 90 SC, Stroby WG, Luna Experience SC, Dynali EC ili Topas 100 EC.

Na lokalitetima gdje redovito ima poteškoća sa sivom plijesni preporuča se koristiti i jedan od botriticida: Teldor SC 500, Cantus WG, Switch 62,5 WG, Luna Privilege SC ili Pyrus 400 SC.

Kada će biti otvoren javni poziv Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za sufinansiranje samozapošljavanja?

Nakon privremene obustave i obrade pristiglih zahtjeva, Javni poziv za učešće u Programu sufinansiranja samozapošljavanja i zapošljavanja u poljoprivredi 2015. godine ponovo je otvoren.

Osnovne informacije o postupcima, proceduri i aktivnostima iz Programa sufinansiranja samozapošljavanja i zapošljavanja u poljoprivredi 2015. nezaposlena lica dobivaju u Zavodu/Ministarstvu i Službi odnosno putem:

E-mail adrese Zavoda: info@fzzz.bate;

E-mail adrese Ministarstva: inforegistri@fmpvs.gov.ba.

Nezaposlena lica se također mogu obratiti za pomoć Ministarstvu/Službi prilikom ispunjavanja elektronskog obrasca prijave.

Na Javni poziv možete aplicirati isključivo putem elektronske prijave koju možete preuzeti na:

Samozaposljavanje-zasnivanje obrta

Samozaposljavanje-dodatni uposlenik

svakim radnim danom od 08:00-16:00 sati. 

 Kada će Vlada federacije Bosne i Hercegovine razmatrati Program ruralnog razvoja Federacije BIH za period 2016. – 2020.

 

Na svojoj 58. sjednici održanoj 16.06.2016. u Mostaru, Vlada FBiH razmatrala je Program ruralnog razvoja FBiH za period 2016. – 2020. godine.

Programom ruralnog razvoja osiguravaju se mjere koje su prijeko potrebne Federaciji BiH jer će omogućiti brži ekonomski razvoj putem podizanja konkurentnosti, bolje zaštite i očuvanja okoliša kroz održivo upravljanje prirodnim resursima, opstanak i razvoj ruralnih zajednica kroz povećanje raznolikosti ekonomskih aktivnosti i zapošljavanja, te stvaranje boljih općih životnih uslova stanovništva ruralnih područja. Poljoprivreda, šumarstvo i lanci opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima u Federaciji BiH imaju brojne slabosti, koje poljoprivrednim proizvođačima onemogućavaju da budu konkurentni na domaćem i inostranom tržištu. Zbog toga je veliki dio obradivog poljoprivrednog zemljišta neobrađen, korištenje prerađivačkih kapaciteta daleko ispod instaliranih, a vrijednost uvoza poljoprivrednih proizvoda značajno nadmašuje izvoz.
Nakon današnje rasprave po ovim pitanjima, zaključeno je da Program ruralnog razvoja FBiH za period 2016. – 2020. godina treba uključiti u Program javnih investicija 2016.-2020. godina, nakon čega će se Vlada konačno izjasniti o ovom dokumentu prije njegovog upućivanja Parlamentu FBiH.

 Da li će biti dostupna pojašnjenja za primjenu Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš

 

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dostavilo je pojašnjenje vezano uz primjenu Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine”, broj 61/14), Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine”, brojevi 80/13, 153/13 i 78/15), Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine”, broj 80/13) u okviru operacije 4.1.3. „Korištenje obnovljivih izvora energije“ unutar Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Navedeno pojašnjenje možete preuzeti ovdje. http://ruralnirazvoj.hr/novosti/primjena-uredbe-o-procjeni-utjecaja-zahvata-na-okolis-zakona-o-zastiti-okolisa-te-zakona-o-zastiti-prirode-u-okviru-operacije-4-1-3-koristenje-obnovljivih-izvora-energije-unutar-pr/

 

Kada će biti objavljen natječaj za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za izradu specifikacije za zaštitu poljorivrednih proizvoda R.Hrvatskoj

Natječaj za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava na temelju Programa „Potpora skupinama proizvođača za izradu specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta“  za 2016. godinu, objavljen je u Oglasnom dijelu „Narodnih novina“ br. 53/16 od 08.lipnja 2016.god. 

Predmet Natječaja je dodjela bespovratnih financijskih sredstava za pokriće dijela troškova izrade specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta.
 Specifikacija proizvoda je temeljni dokument na osnovi kojega proizvod sa zaštićenom oznakom proizvode svi postojeći proizvođači te kojeg će koristiti i svaki novi proizvođač koji želi proizvoditi odnosno stavljati na tržište proizvod na koji se specifikacija odnosi.
Sredstva za realizaciju Programa u iznosu od 589.000,00 kuna osigurana su u Državnom proračunu za 2016. godinu, u okviru proračunske pozicije Ministarstva poljoprivrede.
Tekst Programa možete naći ovdje, kao i tekst Natječaja, te Upute za podnositelje zahtjeva za potporu.
Rok za predaju zahtjeva za potporu je 60 dana od dana objave Natječaja u „Narodnim novinama“, odnosno do 08. kolovoza 2016. godine.

Kakve su vrijednost prodaje na zelenim pijacama u Republici Srpskoj; Bosna i Hercegovina

Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u RS u aprilu iznosila je 1,37 miliona KM i veća je za 23,1 odsto nego u martu, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.  Najveća vrijednost prodaje od 446.219 KM ostvarena je za povrće, čije učešće u strukturi ukupne prodaje je bilo 32,5 odsto. Vrijednost prodaje voća u aprilu bila je 224.422 KM i veća je za 4,5 odsto nego u martu. Ekonomista Đurđica Stojadinović, koja se bavi istraživanjem tržišta, rekla je da se rast prodaje na pijacama u aprilu u odnosu na mart može objasniti rastom ponude i tražnje za proizvodima koji se nude na pijacama. Ona je navela da je do rasta ponude došlo prispijećem sezonskih vrsta povrća, što je vidljivo iz rasta vrijednosti njihove prodaje, kao i nuđenih količina. Vrijednost prodaje živine i jaja bila je 117.889 KM, a mlijeka i mliječnih proizvoda 166.178 KM. 

Kakve su cijene voće I povrće na veletržnicama I tržnicama u travnju u R.Hrvatskoj

Na veletržnicama u travnju ove godine u odnosu na ožujak bilježimo niže cijene prvog ranog voća, jagoda (-5,41 %) te od skladištenih vrsta jedino jabuke sorte Granny Smith (-18,48 %). Promatrajući cijene povrća na veletržnicama u razdoblju ožujak-travanj 2016., uočene su značajnije promjene cijena na više kod nesezonskih vrsta ili na niže kod većine sezonskih povrtnih vrsta.

Na tržnicama u travnju u odnosu na ožujak ove godine bilježimo tek malo niže ili gotovo iste cijene jabuka, krušaka, banana, grejpa, limuna, naranča i kivija. Jedino su mandarine značajno poskupjele za 22,87 %, dok pad cijene bilježimo kod jagoda (-16,94 %).

U usporedbi s ožujkom u travnju ove godine cijene povrća na tržnicama bile su slične ili malo niže kod većine povrća. Niže cijene bilježimo kod mladog luka (-14,30 %), krastavaca salatnih (-12,24 %), patlidžana (-8,91 %), zelenih salata (cca. 8 %) špinata (-8,63 %), crvenog radiča (-7,64 %) i blitve (-6,38 %). (www.tisup.mps.hr)

Da li su definisana pravila za izvoz proizvoda animalnog porijekla iz Bosne I Hercegovine na Rusko i EU tržište

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a održan je sastanak prestavnika Ministarstava i predstavnika proizvođača i prerađivača mesa sa delagacijom Ruske federacije. Cilj sastanka je bio definisanje potencijala za izvoz mesa iz RS-a na rusko tržište. Na sastanku je zaključeno da količine proizvoda  potraživane od ruskih partnera nisu prepreka za domaće proizvođače, ali da je osnovno ograničenje nepostojanje dozvole za izvoz proizvoda animalnog porijekla na tržište Ruske federacije. Iako je od Ministarstva još 2014.god poslat zahtjev ruskoj strani za odobravanje objekata za izvoz, Ruska federalna služba za veterinu i fitosanitarni nadzor nije obavila posjetu objekata u BiH I RS. Predstavnici proizvođača su bili jednoglasni u stavu da se insistira da institucije na nivou BiH-a, a prije svega Kancelarija za veterinarstvo i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa omogući izvoz proizvoda animalnog porijekla na tržište EU, obezbijediti prolaz mesa i drugih proizvoda kroz EU na ruska i druga tržišta, te izvrše usklađivanje certifikata sa drugim zemljama.

Hercegovački mladi krompir na policama trgovina u EU

Čapljinski “Agrofructus” je   25 tona mladih krumpira, uglavnom iz ljubuških sela – Vojnića, Šipovače, Veljaka  izvezao u EU, to je veliki je iskorak i uspjeh poljodjelstva juga Hercegovine. Naime, na ovaj način će mladi hercegovački krumpir biti na europskom tržištu, podavati se u prodavaonicama diljem EU.

Kada će krenuti isplata poticaja za poljoprivredu u Federaciji Bosne i Hercegovine

S obzirom na najave organiziranja protesta pojedinih udruženja poljoprivrednika, obavještavju se poljoprivredni proizvođači da je  krenula isplata poticaja za poljoprivredu po Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2016.g.  i isplaćeno je 1.600.000,00 KM.  

Nadalje, obavještavamo sve poljoprivredne proizvođače da su operativnim planom Budžeta Federacije BiH za mjesec maj na raspolaganju sredstva za poticaje u poljoprivredi u iznosu od 7.900.000,00 KM.  

Sa ciljem rješavanja naslijeđenih dugovanja, stabilizacije stanja i daljeg jačanja poljoprivredne proizvodnje, u pripremi je i tematska sjednica Vlade Federacije BiH o stanju u poljoprivredi.

Kada će biti objavljen Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih poticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2016. u Republici Srpskoj, Bosna I Hercegovina

Obavještavaju se poljoprivrednici da je u Službenom glasniku Republike Srpske objavljen parvilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2016.Pravnik se može preuzeti na web stranici:

 http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps/media/vijesti/Pages/Pravilnik-o-podsticajima-2016.aspx

Kada će početi javni natječaj za dodjelu grantova iz sredstava tekućih transvera u Federaciji Bosne i Hercegovine

Federalno ministarstvo razvoja i obrta je raspisalo JAVNI KONKURS ZA ODABIR KORISNIKA GRANT SREDSTAVA TEKUĆIH TRANSFERA ZA 2016. God, a na temelju tačke IV Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava Tekućih transfera utvrđenih Budžetom  Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. („Službene novine Federacije BiH“ broj: 32/16) i člana 5. Pravilnika o postupcima u provođenju programa razvoja male privreda („Službene novine Federacije BiH“ br:50/13,55/13i 86/13).

Više o pozivu na web stranici: http://www.fmrpo.gov.ba/javni-natjecaj-grant-2016-godine/

Kada će početi natječaj za provedbu “Potpore za ulaganja u poljoprivredna gosporadstva” u R. Hrvatskoj

U toku je natječaj za provedbu podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” – provedba operacije 4.1.3. “Korištenje obnovljivih izvora energije” (NN 48/16).

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljuje ovaj NATJEČAJ na temelju članka 20. stavka 1. Pravilnika o provedbi Mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (Narodne novine broj 07/2015).

Sredstva javne potpore iznose ukupno 9.500.000 EUR  i  podrazumijeva dodjelu namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za sufinanciranje ulaganja koja su predmet Operacije „Korištenje obnovljivih izvora energije“, pri čemu  intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova. Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 6. lipnja 2016. do 6. listopada 2016.

Pravilnik prema kojem se određuje način učešća na natječaju je dostupan na službenim mrežnim stranicama Narodnih novina (www.nn.hr), Ministarstva poljoprivrede, Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) (www.mps.hr) i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) (www.apprrr.hr).


Dodatna pitanja

Kontaktirajte nas

Molimo ukratko opišite problem ili postavite pitanje

Ime:*
E-mail:*
Upit:
Molimo upišite znakove koje vidite na slici: